S obzirom na visoku stopu nezaposlenosti među mladima, kao i visoke stope doprinosa na zaradu, sve je veći broj mladih koji su na početku karijere prinuđeni da rade besplatno, ali i sve veći broj poslodavaca koji žele da na ovaj način angažuju lice bez radnog iskustva.
U praksi nam se klijenti najčešće obraćaju pitanjima tipa: “Kako mogu da zaposlim volontera?”, ili “Da li/koliko moram da plaćam pripravnika?”, želeći da angažuju mladu osobu, kojoj je za razvoj karijere neophodno radno iskustvo i spremna je da radi besplatno, ili za simboličnu naknadu.
Iako poslodavcu nije bitno kako će nazvati ugovor, već koliki su njegovi troškovi, važno je razgraničiti osnovne vrste ugovora za angažovanje mladih osoba na početku karijere.
Volontiranje
Volontiranje je termin koji se najčešće koristi za dobrovoljan besplatan rad i termin koji najčešće susrećemo u pitanjima klijenata. Međutim volontiranje je veoma precizno definisano Zakonom o volontiranju.
” Volontiranje, u smislu ovog zakona, jeste organizovano dobrovoljno pružanje usluge ili obavljanje aktivnosti od opšteg interesa, za opšte dobro ili za dobro drugog lica, bez isplate novčane naknade ili potraživanja druge imovinske koristi, osim ako ovim zakonom nije drukčije određeno. “
Veoma bitne odlike volontiranja su da se mora odnositi na obavljanje poslova u državnom, javnom, ili opštem interesu, da se ne sme organizovati u cilju sticanja dobiti i da se volontiranjem ne sme zameniti rad koji obavljaju lica u skladu sa propisima o radu.
Za volontiranje se ne isplaćuje naknada, osim ukoliko je u pitanju dugoročno volontiranje – volontiranje u trajanju od najmanje 10 časova nedeljno, u trajanju od preko 3 meseca bez prekida. Ukoliko se isplaćuje, ova naknada ne može biti veća od 30% minimalne mesečne zarade u republici. Ova naknada se mora predvideti ugovorom.
Ova naknada, kao ni druge naknade troškova volonterima na podležu oporezivanju, ali se volonterima moraju uplaćivati doprinosi za PIO – 4% na minimalnu osnovicu i zdravstvo – 2% na minimalnu osnovicu.
Iz svega navedenog jasno je da većinu manjih privrednih društava neće zanimati organizovanje volontiranja. Orgnizatori volontiranja su najčešće javna preduzeća i institucije, a ponekad i veća privredna društva, kako bi promovisala društvenu odgovornost.
Ukoliko ipak želite da organizujete volontiranje, potrebno je i da znate da pre početka organizovanja morate sastaviti i progam volontiranja, koji je neophodno dostaviti ministarstvu rada.
Stručno osposobljavanje i usavršavanje
Ukoliko želite da u svom privrednom društvu , u okviru delatnosti kojom se društvo bavi, obučite mladu osobu, koja će možda po završetku obuke i zasnovati radni odnos, tada ćete sa njom najverovatnije želeti da potpišete ugovor o stručnom osposobljavanju, ili usavršavanju.
Iako se po pitanju načina angažovanja i ugovornih uslova ne razlikuju, treba naglasiti da stručno osposobljavanje podrazumeva obuku osobe bez radnog iskustva, dok stručno usavršavanje podrazumeva dodatnu obuku, uz nadogradnju znanja osobe koja već poseduje izvesna stručna znanja u okviru predmetne oblasti.
Ugovor o stručnom osposobljavanju može da se zaključi, radi obavljanja pripravničkog staža, odnosno polaganja stručnog ispita, kad je to zakonom, odnosno pravilnikom predviđeno kao poseban uslov za samostalan rad u struci.
Član 201, stav 1 Zakona o radu
Ugovor o stručnom usavršavanju može da se zaključi, radi stručnog usavršavanja i sticanja posebnih znanja i sposobnosti za rad u struci, odnosno obavljanja specijalizacije, za vreme utvrđeno programom usavršavanja, odnosno specijalizacije, u skladu sa posebnim propisom.
Član 201, stav 2 Zakona o radu
Dakle, u oba slučaja je neophodan uslov za mogućnost zapošljavanja po ovom ugovoru da je takvo radno iskustvo neophodno za samostalan rad, ili preduslov za polaganje stručnog ispita.
Rad po ugovoru o stručnom osposobljavanju, ili usavršavanju, se može obavljati sa, ili bez naknade.
U slučaju da se licu ne isplaćuje naknada, neophodno je obračunati i isplatiti doprinose za PIO (4% na minimalnu osnovicu) i zdravstvo (10,3% na minimalnu osnovicu).
Ukoliko se licu isplaćuje naknada, isplaćuju se isti doprinosi na minimalnu osnovicu (PIO 4% i zdravstvo 10,3%), a neophodno je obračunati i porez od 20% na bruto prihode umanjene za 20% normiranih troškova.
Pripravnički rad
Ukoliko je to predviđeno zakonom, ili pravilnikom poslodavca, sa licem koje prvi put zasniva radni odnos (ili još uvek nije u punom trajanju odradilo predviđen pripravnički staž), može se zasnovati radni odnos kao sa pripravnikom.
Pripravnički staž može trajati najviše godinu dana, osim ako je zakonom drugačije određeno.
Pripravnik sa poslodavcem zasniva ugovor o radu i ima sva prava koja su predviđena zakonom o radu, ili pravilnikom poslodavca.
Pripravnik ima pravo na 80% zarade na poslovima za koje je zaključio ugovor o radu.
Stručna praksa
Stručna praksa nije zasnovana na bilo kojoj posebnoj vrsti ugovora, već predstavlja mogućnost za sticanje neophodnih znanja i iskustava za obavljanje poslova u određenoj oblasti. Može se obavljati po osnovu bilo kog od prethodno navedenih ugovora, ali se najčešće poistovećuje sa ugovorom o stručnom osposobljavanju i usavršavanju.